Već godinu dana nakon što je morao da pobegne iz domovine, poslednji šah Irana umro je u teškim mukama, sa kesom iranske zemlje ispod bolničkog kreveta. Bila je to samo prva smrt Pahlavijevih nakon Revolucije, a sledeće su bile iznenadne.

Aktuelni sukob između Izraela i Irana vratio je u žižu porodicu Pahlavi, naslednike pokojnog šaha Mohameda Reze Pahlavija, poslednjeg cara Irana.
Dinastija Pahlavi vladala je Iranom od 1925. do Iranske revolucije, kada je država iz kraljevine pod vođstvom šaha Pahlavija transformisana u islamsku republiku.
Šah je tada s porodicom prinuđen da ode u egzil, a upravo je 1979. godina bila prelomna tačka za Pahlavijeve, za koje je tada počeo niz tragedija od kojih se oni i danas oporavljaju.
Mohamed Reza Pahlavi je napustio Iran sa suprugom Farom, poslednjom iranskom caricom, i njihovom decom – princem i prestolonaslednikom Rezom, princezom Farahnaz i princezom Lejlom dok je njen stariji brat princ Ali Reza otišao od kuće nešto ranije.

Niko od njih više nikada nije kročio u Iran, a već naredne godine dogodila se prva smrt u užoj porodici. Usledile su nove, bolne, iznenadne, što je podstaklo priču o navodnom prokletstvu Pahlavijevih.
Smrt poslednje iranskog šaha
Šah Mohamed bolovao je od hronične limfatične leukemije, koja mu je dijagnostikovana 1974. godine, što nije objavljeno do 1978. Po odlasku u izgnanstvo lečio se u više zemalja, ali zdravlje mu je bilo sve lošije.
Simptomi su ukazivali i na infekciju bilijarnog trakta, žuticu, a uz to je patio od lošeg varenja i trpeo nesnosne bolove, imao otečenu slezinu, tvrde tumorske čvorove na vratu, anemiju i nizak broj brlih krvnih zrnaca.
Preminuo je 27. jula 1980, malo više od godinu i po dana nakon što je napustio domovinu. Dok je ležao na samrtnoj postelji u Kairu, pitali su ga da opiše svoja osećanja prema Iranu i svom narodu, da definiše svoju zemlju.

– Iran je Iran – rekao je i ćutao nekoliko minuta. – Njegova zemlja, ljudi i isotijra... Svaki Iranac mora da je voli.
Navodno je ponavljao "Iran je Iran" iznova i iznova, sve dok nije pao u komu i umro, sa iranskom zemljom u kesi ispod kreveta. Imao je tek 60 godina.
Smrt princeze Lejle od Irana
Princeza Lejla Pahlavi rođena je 27. marta 1970. godine u Vojnoj bolnici u Teheranu, kao četvrto dete Fare Dibe, treće i poslednje supruge Pahlavija, odnosno šahovo peto dete. Mohamed Reza Pahlavi već je imao ćerku princezu Šahnaz iz braka s kraljicom Favzijom od Egipta, koja je, za razliku od ostale njegove dece, život posle Revolucije nastavila u Švajcarskoj.

Lejla je rasla kao miljenica cele porodice Pahlavi, a Iran je napustila kad je imala nepunih devet godina. Već naredne godine izgubila je oca.
U Americi i Parizu je vodila glamurozan život, završila Međunarodnu školu Ujedinjenih nacija i Univerzitet Braun, govorila pet jezika, bila okružena luksuzom i ostavila i manekensku karijeru.
Iako je njen život spolja izgledao idilično, princeza Lejla uvek je nosila u sebi bol zbog napuštanja doma i smrti šaha.
– Prešla je put od života sa ocem koji je bio na vrhu sveta do toga da su ih primorali da putuju svetom s bolesnim ocem kog niko nije prihvatao, dok je on samo tražio mesto na kom bi se lečio. Nikad to nije prebolela – objasnio je svojevremeno Mahnaz Afhami, Iranac koji vodi Fondaciju za iranske studije u Vašingtonu.
Već je bila odrasla žena kada je otvoreno pričala o traumama koje je prate i nemogućnosti da prekine krug patnje i sećanja koja su je proganjala.

– Imam taj jedan san, strašan kao pakao – priznala je jednom za jedan američki list. – Nalazim se u palati, a ne smem tu da budem. Ako me neko uhvati, odrubiće mi glavu.
Imala je tek 31 godinu kada su je u Londonu pronašli mrtvu. Prethodno je preživela jedno predoziranje, ali je u tom trenutku bila sama i nije bilo nikoga ko bi joj pomogao da se trgne i pobegne od poroka.
U sobi hotela "Leonard" zatečena je bez svesti, 10. juna 2001, a obdukcija i toksikološki nalazi pokazali su da je u krvi imala pet puta više od smrtonosne doze leka koji se koristio protiv nesanice, uz zanemarljivu količinu kokaina.
Smrt princa Alija Reze
Četvrto dete šaha Mohameda Reze Pahlavija rođen je 28. aprila 1966. u Teheranu. Za razliku od ostatke uže porodice, princ Ali Reza napustio je Iran nedugo pre Iranske revolucije, kako bi se obrazovao u Americi. Tu je u jednom trenutku dočekao oca, majku, brata i sestre i nastavio sa školovanjem.

Završio je prestižne ustanove i stekao diplome Univerziteta "Prinston" i Univerziteta "Kolumbija", a u trenutku kada je umro trebalo je da doktorira iranske studije i filologiju na Univerzitetu "Harvard".
U međuvremenuse verio Sarom Tatabaj, potom po krahu ove veze i sa Rahom Didevar, a vrlo se retko pojavljivao u javnosti. Jedno od njegovih poslednjih javnih pojavljivanja bilo je 2005. godine kada se majci Fari Dibi pridružio na sahrani princa Renijea od Monaka. Svojevremeno je proglašen "najpoželjnijim princem na svetu", a mediji su ga bili željni, iako je on preferirao da vodi povučen život.
S verenicom Rahom dobio je ćerku Irijanu Lejlu 2011, ali ona nije dočekala da upozna oca.

Nakon duge depresije princ Ali Reza oduzeo je sebi život vatrenim oružjem 4. januara 2011. godine u svom domu u Bostonu.
Kako je kasnije ispričala Mahnaz Afhami, nekadašnja iranska ministarka iz dana šaha Mohameda Reze, porodica Pahlavi nikada se nije oporavila od posledica Revolucije i prinude da napuste Iran. Za princa Alija Rezu je to bilo "vrlo traumtično" i u egzilu je osećao da je "izgubio identitet".
Njegovi bliski prijatelji ispričali su kasnije da se njegova depresija pogoršala nakon smrti sestre Lejle jer su bili vrlo bliski. Prinčev stariji brat Reza Pahlavi izjavio je da je Ali želeo da bude kremiran i da se njegov pepeo prospe iznad Kaspijskog mora.
BONUS VIDEO
Ima li Iran nuklearnu bombu?